INFORMATIVNI DAN O PROGRAMIMA EU

Direktorica Sektora za projekte Privredne komore Tanja Radusinović, u pozdravnoj riječi, istakla je značaj saradnje krovne crnogorske poslovne asocijacije sa partnerima u državnoj upravi, nevladinim sektorom i univerzitetima na realizaciji projekata koji nas približavaju EU.

Aleksandar Anđić, Ministarstvo javne uprave, predstavio je program “Digitalna Evropa” za period 2021-2027. godine čiji je cilj da ubrza ekonomski oporavak i oblikuje digitalnu transformaciju evropskog društva i privrede, donoseći benefite svima.

– “Digitalna Evropa” je novi program fokusiran na uvođenje digitalne tehnologije u javnu upravu, za građane i za privredu. Dizajniran je da premosti jaz između istraživanja i implemetacije digitalne tehnologije, što će koristiti evropskim građanima i privredi – istakao je Anđić.

Prema njegovim riječima, program je dio višegodišnjeg finansijskog okvira za period od 2021. do 2027. godine, sa planiranim ukupnim budžetom od 7,5 milijardi eura i on će obezbijediti strateško finansiranje, kao odgovor na konkretne izazove, podržavajući projekte u pet ključnih oblasti. To su: sajber bezbjednost (cybersecurity), digitalne vještine (advanced digital skills), super računarstvo (supercomputing), vještačka inteligencija (artificial intelligence), obezbjeđivanje široke upotrebe digitalnih tehnologija u privredi i za građane.

On je kazao da je zainteresovanim zemljama omogućeno da pristupe pojedinačnim djelovima programa ili kompletnom programu, te istakao da spremnost da se učestvuje u Programima unije pokazuje zrelost zemlje u procesu EU integracija i omogućava bliže upoznavanje sa politikama i načelima funkcionisanja EU. Zemlje Zapadnog Balkana, za sada, imaju mogućnost da se pridruže svim djelovima programa osim segmentu sajber bezbijednosti.

– Pristupanje programu će omogućiti zainteresovanim stranama učešće u projektima koji se finansiraju iz programa. Pored ovoga, aktivnom participacijom u programu, Crna Gora će biti u mogućnosti da u određenoj mjeri daje predloge za dalji razvoj programa, godišnje radne programe i slično – istakao je Anđić.

Jelena Starčević, Hrvatska gospodarska komora, predstavila je Evropski digitalni inovacijski centar EDIH CROBOHUB++ kao primjer dobre prakse u okviru programa Digitalna Evropa:

– Cilj ovog centra je podizanje opšteg stepena digitalne zrelosti i zelena transformacija gospodarstva u području proizvodnih tehnologija, poljoprivrede, energije i okoline, te javne i državne uprave kroz pružanje stručnih usluga i korištenje infrastrukture projektnog konzorcijuma – istakla je ona.

Prema njenim riječima, korisnici projekta su mala i srednja poduzeća iz navedenih područja kojima se putem projekta nude usluge testiranja prije ulaganja, integracija i prilagođavanje tehnologija, digitalna testiranja, demonstracijske aktivnosti, prenos znanja i tehnologija, finansijsko i poslovno savjetovanje, umrežavanje između preduzeća ili s korisnicima i dobavljačima tehnologija, te osposobljavanje i razvoj vještina u različitim digitalnim i poslovnim kompetencijama.

Starčević je istakla da su sve usluge u sklopu CROBOHUB++ potpuno besplatne za krajnje korisnike.

Ljiljana Belada, Ministarstvo ekonomskog razvoja prezentovala je program “Jedinstveno tržište Evrope”.

Ona je istakla da je ovo prvi finansijski program ikada osmišljen kako bi ojačao Jedinstveno tržište. Naime, Program jedinstvenog tržišta je program za unutrašnje tržište, konkurentnost preduzeća, uključujući mala i srednja preduzeća, oblast bilja, životinja, hrane i stočne hrane i evropske statistike. Ovaj Program, sa budžetom od 4,2 milijarde eura, ima za cilj jačanje jedinstvenog tržišta fokusiranjem na ekonomski oporavak svakog industrijskog ekosistema od pandemije COVID-19.

– Kroz ovaj program ojačaće se i povećati vidljivost jedinstvenog tržišta, kako bi isti ostvario svoj puni potencijal kao pokretač rasta, zapošljavanja i otpornosti – kazala je Belada.

Prema njenim riječima, on će doprinijeti boljoj novčanoj vrijednosti građana EU, poboljšati sinergije, koordinisati akcije, te smanjiti administrativno opterećenje. U koherentnoj, transparentnoj i fleksibilnijoj strukturi programa fokus je na ekonomskom oporavku svakog industrijskog ekosistema.

– Zahvaljujući svojoj prekograničnoj prirodi, program će biti od obostrane koristi kako za EU tako i za mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori jačanjem njihove saradnje i na taj način stimulisanjem dinamičnijeg i međunarodnog poslovnog okruženja – istakla je Belada.

Kako je navela, ovaj program zapravo predstavlja kostur jedinstvenog tržišta i veoma važan mehanizam podrške za mala i srednja preduzeća. Single Market Programme otvoren je i za zemlje van EU, kako bi se omogućila šansa i MSP sektoru da sarađuju sa partnerima iz EU i šire, i na taj način unapređuju svoje međunarodno poslovanje. U okviru SMP već je aktivna Evropska mreža preduzetništva (Enterprise Europe Network – EEN).

Primjer dobre prakse predstavila je Jelena Krivčević iz Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije. Riječ je o NVO koja kreira projekte za seoska domaćinstva koja se bave ruralnim turizmom. Ona je kazala da je izdvojeno 300.000 eura za projekte razvoja seoskog turizma, te da je to velika prilika za naša domaćinstva.

– Želimo da kroz evropske projekte ozelenimo usluge na crnogorskim planinama –  kazala je Krivčević, ističući značaj saradnje sa Privrednom komorom.

Ključne karakteristike programa Interreg Evropa predstavila je Irena Bošković iz Ministarstva evropskih poslova:

– Fokus Programa je na razmjeni iskustava i izgradnji kapaciteta među akterima regionalne politike kako bi se poboljšao njihov kapacitet za kreiranje, upravljanje i implementaciju politika regionalnog razvoja – kazala je Bošković.

Istakla je da je program usmjeren na „bolje upravljanje saradnjom” što podrazumijeva da korisnici mogu sarađivati na svim temama od zajedničkog interesa u skladu sa njihovim regionalnim potrebama, sve dok to spada u okvir kohezione politike. Budžet programa iznosi 379 miliona eura, a pokriva sve teme koje se tiču regionalnog razvoja. Potencijalni korisnici su javne ustanove, lokalni, regionalni i državni organi, te privatne neprofitne organizacije.

Bošković se osvrnula i na Interreg IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora i najavila projekat Small Project Fund (SPF), koji se odnosi na pametna ulaganja u istraživanje, inovacije i konkurentno preduzetništvo.

– Cilj je unapređenje održivog rasta i konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta u SMEs, uključujući produktivna ulaganja – kazala je ona.

Prema njenim riječima, ugovaranje i početak sprovođenja SPF projekta očekuje se u prvom kvartalu 2024, a preduzetnicima će biti dostupno oko 8,7 miliona eura EU sredstava koji će biti alocirani kroz 3 do 4 poziva za projekte. Prvi poziv za projekte malih i mikro preduzeća se očekuje na ljeto 2024. godine. Projekat će voditi Agencija za malu privredu i investicije Hrvatske (HAMAG-BICRO), koja će sa lokalnim partnerima u sve tri države organizovati info dane i edukacije u vezi sa ovom projektom. Privredna komora će učestvovati u navedenim aktivnostima u Crnoj Gori.